Įstęša žess aš kalt hefur veriš ķ N-Evrópu og į Bretlandseyjum frį žvķ snemma ķ desember er ekki vegna žess aš virkni sólar er óvenju lķtil um žessar mundir (lķtiš um sólbletti). Heldur ekki vegna žess aš hlżnun jaršar af mannavöldum er komin ķ "pįsu". Tķšarfariš veršur heldur ekki skżrt meš hįttbundinni ca 30 įra sveiflu ķ N-Kyrrahafi eins og minnst var į ķ fyrri pistli.
Endurteknar stķflur ķ hringrįs loftsins umhverfis jöršina frį vestri til austurs hafa orsakaš žaš aš milt og rakt Atlantshafsloftiš hefur ekki nįš aš berast inn yfir meginland Evrópu. Žess ķ staš hefur svellkalt meginlandsloft śr austri haft yfirhöndina. Ķ staš rķkjandi SV-įttar veršur A-įttin ofan į. Stķflur žessar eru alvanalegar og eiga stóran žįtt ķ miklum breytileika vešrįttunnar į okkar slóšum. Mjög langar bylgjur ķ vestanstreymi loftsins eiga žaš til aš ofrķsa meš žeirri afleišingu aš heittempraš loft berst langt noršur į bóginn og kalt aš sama skapi til sušurs. Žegar žetta hefur einu sinni gerst, oftast af hreinni tilviljun, er tilhneigingin sś aš slķkt endurtaki sig, stundum aftur og aftur ķ žann mund sem vestanstreymiš viršist vera aš nį sér ešlilega į strik. Ķ stķflušu streymi viš Atlantshafiš aš vetri til į milda loftiš žaš til aš berast noršur til Gręnlands og stundum einnig aš verulegu leyti hingaš til Ķslands į mešan meginland Evrópu noršan Alpa er allt svellkalt. Žegar aftur į móti vestanstreymiš er öflugt meš tilheyrandi djśpum lęgšum "sem renna sinn ešlilega veg" er oft fimbulkuldi vestantil į Gręnlandi į mešan milt og rakt loftiš af Atlantshafinu flęšir lengst inn ķ A-Evrópu.
Žetta tvķpóla einkenni er einmitt Noršur-Atlantshafssveiflan, lķka žekkt undir skammstöfuninni NAO. Męlikvarši į hana er einfaldur. Loftžrżstingsmunur į milli Azoreyja og Ķslands gefur til kynna styrk vestanįttarinnar. Žegar hann er neikvęšur er slķkt oft til vitnis um stķflur ķ loftstraumnum. Žaš įstand hefur varaš samfellt frį žvķ snemma ķ desember eins og mešfylgjandi sślurit sżnir glöggt. Spį nęstu 10 daga (aš ofan) gefur til kynna aš neikvętt śtslag į NAO sé heldur į undanhaldi. Ķ žessari bandarķsku spį er NAO yfirfęršur į stöšu hįlofta ķ 500 hPa fletinum sem eru ķ tilviki NAO ķ įgętu samręmi viš žrżstifariš viš yfirborš.
Ef žessi ósköp hefšu ekki duniš yfir einhvern tķmann snemma į ašventunni, hefši lķkast til ekki gert žessa vetrarvešrįttu t.d. į Bretlandi. Eins og meš eldfjöllin okkar sum hver sem sagt aš séu komin į tķma, mį segja aš löngu hafi veriš oršiš tķmabęrt aš fį vetur meš alminnilega neikvęšu śtslagi į NAO. Sjį mį į sśluritinu aš įr meš jįkvęšu sem og neikvęšu śtslagi koma dįlķtiš ķ syrpum meš įkvešnum śtśrdśrum žó. Žessar lengritķma sveiflur tengjast aftur AMO (Atlantic Meridional Oscillation) og gerš var aš umtalsefni sl. haust hér. Samhengi žessara sveiflna ķ hafi og lofti og samspil žeirra er aš mķnu mati eitt merkilegasta rannsóknarefni sem vešurfręšingar og loftslagsfręšingar fįst viš um žessar mundir.
En aftur aš NAO, Noršuratlandshafssveiflunni. Hśn er sķšur en svo nżuppgötvuš. Į 18.öld žegar Litla-Ķsöldin var ķ algleymi, jöklar ęddu hér fram og landfastur hafķs var hversdagsleiki tķšafarsins žį sį dansk/norskur trśboši og prestur, Hans Egede Saabye aš vešurfar į Gręnlandi virtist vera ķ mótfasa viš tķšarfariš heima ķ Danmörku. Hans Egede sagši frį žessu ķ dagbókum sķnum og ķ lżsingu sinni į nįttśrufari Gręnlands 1818. Um svipaš leyti, eša heldur fyrr var prentuš ķ Žżskalandi tafla unnin upp śr vešurdagbókum m.a. frį Žżskalandi og Gręnlandi žar sem athygli var vakin į žessum sömu atrišum.
Dęmi eru frį įrinu 1709 žegar veturinn žótti sérlega mildu į V-Gręnlandi į sama tķma og veturinn var meš afbrigšum kaldur ķ Žżskalandi. 1756 var hiš gagnstęša, įkaflega blķšur vetur ķ Žżskalandi, en frosthörkur meš harša móti į Gręnlandi.
Gaman er aš sjį hvaš ķslenskar heimildir segja um žessa tvo vetur. Žorvaldur Thoroddsen segir Įrferši į Ķslandi um veturinn 1709."Góšvišrishlįka į nżįrsdag. Vetur upp žašan allgóšur hvarvetna meš hęgum frostum og įn jaršbanna...Voriš gott frį sumarmįlum og snemmgróiš." Og um veturinn 1756: "Sį vetur var mjög haršur frį nżįri, helst fyrir noršan og austan land meš kaföldum, frostum og umhleypingum, fannkomum miklum og jaršbönnum, og hlįnaši aldrei til krossmessu [ž.e. 3.maķ]. "
Žessa tvo tilteknu vetur viršist Ķsland frekar hafa fylgt Gręnlandi en meginlandi Evrópu. Hvaš hitafariš varšar erum viš mitt į milli eins og mešfylgjandi kort sżnir um fylgni hita viš NAO. Ekki fer į milli mįla aš V-Gręnland og N-Evrópa eru andstęšir pólar hvaš hitafar varšar og hér er sérstaklega mišaš viš des til feb.
Žegar Noršuratlastshafssveiflan er ķ neikvęšum fasa er lķklegast aš hér sé į sama tķma annaš hvort meš afbrigšum hlżtt (stöšugar S-įttir) eša kalt (heimskautaloft meš N-įtt.) Į žvķ eru żmis tilbrigši og frįvik sem gaman vęri aš fjalla sérstaklega um. En mun erfišar hefur reynst aš tengja hitafar hér viš NAO heldur en ķ t.d. į Gręnlandi. Žaš er betra samband aftur į móti viš śrkomu, svo ekki sé talaš um vind eša tķšni storma sem stendur ķ sambandi viš lįgan mešalloftžrżsting, sem er aftur forsenda fyrir jįkvęšum fasa į NAO.
Flokkur: Lengri greinar śr żmsum įttum | Breytt s.d. kl. 20:35 | Facebook
Heimsóknir
Flettingar
- Ķ dag (11.10.): 11
- Sl. sólarhring: 14
- Sl. viku: 91
- Frį upphafi: 1788406
Annaš
- Innlit ķ dag: 10
- Innlit sl. viku: 79
- Gestir ķ dag: 10
- IP-tölur ķ dag: 7
Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar
Athugasemdir
Žaš er fróšlegt aš lesa hvaš NASA Earth Observatory hefur um žessa kulda aš segja, sem ekki hafa ašeins veriš ķ Evrópu heldur einnig ķ Noršur-Amerķku og Asķu, žar meš tališ Kķna og Indland...
Sjį http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=42260
Sem betur fer er ekki hęgt aš kenna hratt minnkandi virkni sólar um svona kuldaskeiš. Vonandi verša įhrifin ekki mikil, en žau yršu žį hęgt og bķtandi į mörgum mįnušum eša fįeinum įrum. Žar aš auki er mešalhiti jaršar įgętlega hįr ennžį og ekki yfir neinu aš kvarta. Žaš sem af er janśar er bara ķ fķnu lagi eins og sjį mį hér.
Hvaš um žaš, myndin er frį vefsķšu NASA Earth Observatory og fylgir śtklippa śr textanum sem er į vefsķšunni:
Hiti sķšastlišinn desember samanboriš viš mešalhita ķ desember įranna 2000-2008. Blįtt tįknar kaldari yfirboršshita landsvęša en mešaltališ, en rautt hlżrri hita.
"If you live nearly anywhere in North America, Europe, or Asia, it’s no news that December 2009 and early January 2010 were cold. This image illustrates how cold December was compared to the average of temperatures recorded in December between 2000 and 2008. Blue points to colder than average land surface temperatures, while red indicates warmer temperatures. Much of the Northern Hemisphere experienced cold land surface temperatures, but the Arctic was exceptionally warm. This weather pattern is a tale-tell sign of the Arctic Oscillation.
The Arctic Oscillation is a climate pattern that influences winter weather in the Northern Hemisphere. It is defined by the pressure difference between air at mid-latitudes (around 45 degrees North, about the latitude of Montreal, Canada or Bordeaux, France) and air over the Arctic. A low-pressure air mass usually dominates the Arctic, and while higher pressure air sits over the mid-latitudes. This pressure difference generates winds that confine extremely cold air to the Arctic. Sometimes, the pressure systems weaken, decreasing the pressure difference between the Arctic and midlatitudes and allowing chilly Arctic air to slide south while warmer air creeps north. A weaker-than-normal Arctic Oscillation is said to be negative. When the pressure systems are strong, the Arctic Oscillation is positive.
Throughout December 2009, the North Atlantic Oscillation was strongly negative, said the National Weather Service. This image shows the impact of the negative Arctic Oscillation on land surface temperatures throughout the Northern Hemisphere as observed by the Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) on NASA’s Terra satellite. Cold Arctic air chilled the land surface at midlatitudes, while Arctic land, such as Greenland and Alaska, was much warmer than usual".
Įgśst H Bjarnason, 15.1.2010 kl. 21:47
Krękjan sem ég gaf aš Daily Earth Temperature from Satellites virkar illa. Prófa hér:
http://discover.itsc.uah.edu/amsutemps/
Įgśst H Bjarnason, 15.1.2010 kl. 21:52
Frįvikakortiš frį NASA sem Įgśst hefur sett hér inn aš ofan er afar įhugavert. Sżnd eru frįvik hita frį mešaltali 2000-2009. Višmišunartķmabiliš er frekar stutt og vitanlega vęri skįrra aš miša viš meira ein einn įratug. Engu aš sķšur kemur vel fram hver įhrif stķflunnar ķ V-vindi hįloftanna eru į hitafariš. Ķ enska textanum sem Įgśst hefur lķmt meš er talaš um AO eša Arctic Oscillation. Ķ raun er žaš ašeins önnur śtgįfa af Noršuratlantshafssveiflunni og tekur miš af frįvikum heldur sunnar og er "tölvutękari" breyta ef svo mį segja. Nišurstašan er engu aš įžekk.
ESv
Einar Sveinbjörnsson, 15.1.2010 kl. 22:14
Žetta er mikil speki og fróšleg - en ekki er žetta aušlesin eša -skilin! Ég ętlaši nś einusinni ekki aš geta skiliš myndina žķna Įgśst! Ég fann ekkert kunnuglegt fyrr en eftir allnokkra leit - žį fór mér aš skiljast aš ég horfši svona cirka nišur į Noršurpólinn og lufsan žar fyrir nešan var N-Amerķka - Gręnland "eldrautt" en Ķsland hvķt skella! Er žetta ekki rétt? Žiš fyrirgefiš annars fįviskuna!
Ragnar Eirķksson, 15.1.2010 kl. 23:18
Afar fróšleg grein, Einar, og hafšu žökk fyrir. Skemmtilegt innlegg hjį Įgśsti.
Ragnar, ég fattaši ekki myndina fyrr en ég las innleggiš žitt
Gunnar Th. Gunnarsson, 16.1.2010 kl. 03:43
Aš venju, afar fróšleg grein. Žaš viršist vera nokkuš ljóst samkvęmt žessu aš hiš kalda vešurfar vķša um heim hefur ekkert meš virkni sólar eša žaš aš hlżnun jaršar sé kominn ķ "pįsu" eins og žś oršašir žaš. Heldur er žaš vešriš sem er aš "leika" viš okkur. Žetta rķmar aš nokkru leiti vel viš grein sem viš geršum nżlega į Loftslag.is og nefnist Kuldatķš og hnattręn hlżnun.
Sveinn Atli Gunnarsson, 16.1.2010 kl. 10:22
Bęta viš athugasemd [Innskrįning]
Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.